Category / Preko vikenda
esej novi , to i na fb
-
Zvijezda tjera mjeseca
Često se tvrdi kako je usmena i pučka pjesma sputana svojim obavezama prema tradiciji: morajući čitatelju pružiti elemente koje će ovaj prepoznati kao svoje, narodni autor ne stigne pokazati vlastitu originalnost i invenciju. I, to je doista bar donekle točno. Ali, samo donekle, jer mnogi od tih tekstova pokazuju kako i onda kad se udovolji svim zahtjevima što ih tradicija postavlja, još uvijek ostaje dosta mjesta za novost i iznenađenje.…
6 travnja, 2019 -
U gaju tom
Malo ima u nas ljudi koji se baš nikako nisu susreli s ovom pjesmom. Ako ništa drugo, gledali su film Tko pjeva zlo ne misli, gdje ona ne samo da se izvodi, nego je zgodno dramaturški upotrijebljena u funkciji komentara radnje. Radnja toga filma – a i Majerove priče po kojoj je načinjen – zbiva se u tridesetim godinama XX. stoljeća, a tema su mu bračni i izvanbračni ljubavni odnosi,…
30 ožujka, 2019 -
Divan je kićeni Srijem
Divan je kićeni Srijem,lijepo je živjet u njem,Sremica zdrava ko drensladak je poljubac njen. Srijem, Srijem Srijem,lijepo je živjet u njem Kad Srijemac pođe na radda kopa vinograd,ponese litru-dvije,Sremice, poljubi me. Prošo sam, selo i grad,nisam je našao tad,a sada idem u Srijem,možda je draga u njem. Ova se pjesma izvodi u ritmu valcera. Da je upravo za to najpogodnija, pokazuje i metrička analiza: dominiraju daktili, pa za prvim, naglašenim…
23 ožujka, 2019 -
Da smo se ranije sreli
Kod pučke se pjesme najčešće već od trenutka nastanka znade je li predviđena za ženski ili za muški glas. A to je važno manje iz glazbenih razloga, a više zato da bi se mogao na primjeren način organizirati sadržaj. Jer, ako je glas muški, onda u pjesmi progovara muškarac i onda on mora govoriti u skladu sa svojom društvenom ulogom; isto je tako i ako se radi o ženi. Nešto…
16 ožujka, 2019 -
Vehni, vehni, fijolica
Da su međimurske popevke prepoznatljive po svojoj osobitoj melodici i po terminologiji koju koriste za opis ljubavnih odnosa (golub, grlica), poznato je manje-više svakome. Već je manje onih koji su zapazili da su pjesme iz toga kraja golemom većinom sjetne, melankolične i elegične. Najmanje je pak onih koji bi se bili spremni složiti s tvrdnjom koju ću ovdje braniti: ima među međimurskim popevkama i takvih koje izražavaju stanje najveće tuge…
9 ožujka, 2019 -
Dolinom se šetala
Odavno već znamo da je u pučkoj kulturi – kao i u svakoj drugoj – malo što doista autohtono: tekovine te kulture sele se iz jedne u drugu nacionalnu sredinu, iz jednoga jezika u drugi pa ondje bivaju prihvaćene i posvojene, da bi se nakon stanovitoga vremena počele doživljavati kao izvorni domaći proizvod. Kod pjesama se to najbolje vidi: ima ih mnogo za koje bi se čovjek zakleo da su…
2 ožujka, 2019 -
Škripi đeram, tko je na bunaru
Dugo se vjerovalo da je strujanje utjecaja između narodne i umjetničke književnosti jednosmjerno: narodna je, tobože, izvorna, autohtona, na nju se i ne može utjecati, nego se samo može dogoditi da ona postane uzor učenim pjesnicima. Poslije se otkrilo da ta teza nipošto ne stoji: ono što nas se doimalo kao izvorno i domaće, samo je prispjelo sa strane u nekom ranijem trenutku, koji se već i zaboravio. A osim…
23 veljače, 2019 -
Ajde, Kato, ajde, zlato
Tko u internetsku tražilicu utipka Ajde, Kato, ajde, zlato (i to baš s kolokvijalnim ajde, a ne sa standardnim hajde), brzo će otkriti da joj se ne zna ni autor teksta ni autor glazbe, te da bi se zato moglo reći da je narodna. Narodna je ona i u tom smislu što praktički nema društvanca koje bi se nakitilo rumenijem vinom, a da tu popijevku ne intonira. Drugo je, dakako,…
16 veljače, 2019 -
Oj, jesenske duge noći
Kad čovjeku dođe do ruku kakav tekst o Ivanu Trnskome – bez obzira na to radi li se o novinskom članku ili o znanstvenoj raspravi – onda može biti gotovo siguran da će u njemu naići na dva podatka: prvo, da je Trnski bio prvi predsjednik Društva hrvatskih književnika, i drugo, da je upravo on napisao pjesmu Oj, jesenske duge noći. A to je na prvi pogled neobično, jer kao…
9 veljače, 2019 -
MARICE DIVOJKO
Za neke je pučke pjesme teško kazati jesu li nastale kao plod visokih umjetničkih ambicija, ili možda kao plod nesporazuma. U njima se, naime, na izrazit način zanemaruju zakonitosti ambijenta koji se prikazuje, pa to može biti bilo zbog svjesne autorske odluke, bilo opet zbog pjesnikova neznanja i opće svjetonazorske naivnosti. A pri tome, riječ je često o vrlo popularnim sastavcima, koji se izvode vrlo dugo, a omiljeni su još…
2 veljače, 2019
Pretraži
O meni
Julijana Matanović rođena je 6. travnja 1959. u Gradačcu (Republika Bosna i Hercegovina). Od svibnja 1962. živi u Hrvatskoj. Osnovnu školu završila je u Đurđenovcu, gimnaziju u Našicama, a Studij jugoslavenskih jezika i književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. U jesen 1982. zaposlila se, kao asistent, na Odsjeku za jugoslavenske književnosti istoga Fakulteta. Poslijediplomski studij završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je 1989. godine na temi Primarna i sekundarna generička obilježja u Đurđevićevim “Uzdasima Mandalijene pokornice”. Doktorirala je 1998. godine temom Hrvatski povijesni roman XX. stoljeća. 1. rujna 1993. postala je zaposlenica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2014. je članica-suradnica HAZU. Početkom 2018. – u zvanju izvanrednog profesora na katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku – odlazi u prijevremenu mirovinu i zajedno s kćerkom Magdalenom i suprugom Pavlom Pavličićem, preseljava se u Osijek. Osječka šutnja nagovora je na povratak u Zagreb. Kako bi i dalje mogla razgovarati o književosti, ili svakodnevnicu podnositi gledajući na nju kroz filter načinjen po pravilima književnosti, početkom veljače 2018. otvara službenu stranicu na fb. Novo iskustvo, na mreži kojoj se dugo vremena opirala, potvrđuje joj da “književnost nije u krizi”.Nove objave
Tags
Kategorije
- Ni od kog nagovorena (17)
- General (7)
- Ponedjeljak (50)
- Knjige, friške knjige (2)
- Vječna prisutnost (11)
- Zlatni danci (5)
- Prepoznavanje (28)
- Utorak (52)
- Svoj svome (50)
- Srijeda (43)
- Četvrtak (64)
- Bilješka o piscu (64)
- Petak (30)
- Rečenice s potpisom (30)
- Subota (34)
- Preko vikenda (34)
- Nedjelja (40)
- Šminkeraj (40)
Arhiva
- studeni 2024 (1)
- veljača 2024 (1)
- siječanj 2024 (2)
- kolovoz 2023 (1)
- srpanj 2023 (3)
- lipanj 2023 (4)
- svibanj 2023 (2)
- travanj 2023 (2)
- ožujak 2023 (2)
- veljača 2023 (1)
- siječanj 2023 (3)
- lipanj 2022 (1)
- ožujak 2022 (1)
- veljača 2022 (1)
- kolovoz 2021 (1)
- lipanj 2021 (1)
- svibanj 2021 (2)
- prosinac 2020 (8)
- studeni 2020 (4)
- listopad 2020 (2)
- rujan 2020 (1)
- kolovoz 2020 (2)
- srpanj 2020 (4)
- lipanj 2020 (4)
- svibanj 2020 (7)
- travanj 2020 (3)
- ožujak 2020 (4)
- veljača 2020 (7)
- siječanj 2020 (8)
- prosinac 2019 (6)
- studeni 2019 (12)
- listopad 2019 (15)
- rujan 2019 (21)
- kolovoz 2019 (7)
- srpanj 2019 (15)
- lipanj 2019 (30)
- svibanj 2019 (31)
- travanj 2019 (30)
- ožujak 2019 (29)
- veljača 2019 (28)
- siječanj 2019 (30)
Posjete
- 0
- 333
- 74
- 1.363.890
- 583.742