Month / ožujak 2019
-
Brzi kolač od kave
Ne kupujem kuharice. Ne čitam čak ni recepte ispisane ispod fotografija neobičnih jela spravljenih prstima slavnih osoba. Preplavljuje me samo čuđenje nad skladom uredničkih koncepcija tjednika namijenjenih ženama. I u vrijeme dok govorimo nedovršenim rečenicama, radimo stotinu poslova u isto vrijeme i većinu obroka pojedemo s nogu, trudim se vjerovati u iskrenost kojom šarenilo stranica slavi kulturu prehrane. U svojoj sam sumnji nepopravljiva, na isti način na koji sam u…
-
Tramvajska karta
Još ima živih svjedoka koji se sjećaju vremena kad su na Trgu i na Frankopanskoj visjele plave ploče s bijelim slovima na kojima je pisalo tramway, a ne tramvaj. Dapače, imamo o toj pojavi i književno svjedočanstvo: Pero Kvesić napisao je davno odličnu priču pod naslovom Tramway-story, gdje se poigrao upravo tim čudnim načinom pisanja. Doduše, takve su ploče bile zaostatak iz nekih još starijih vremena, ali su ipak imale…
-
Baciš niz vodu, srest ćeš uz vodu
Prva poslovica koju sam čula i upamtila, pa je i kao važnu toliko puta u životu isponavljala, bila je poslovica moje bake Kate, očeve majke. Podignutim kažiprstom desne ruke, oslonjena na veliko deblo jabuke petrovače, kazivala mi je „Baciš niz vodu, srest ćeš uz vodu“. Tada još nisam znala da postoji nešto što se zove preneseno značenje, nisam znala za stilska sredstva i metafore, nisam imala pojma da su riječi…
-
Da smo se ranije sreli
Kod pučke se pjesme najčešće već od trenutka nastanka znade je li predviđena za ženski ili za muški glas. A to je važno manje iz glazbenih razloga, a više zato da bi se mogao na primjeren način organizirati sadržaj. Jer, ako je glas muški, onda u pjesmi progovara muškarac i onda on mora govoriti u skladu sa svojom društvenom ulogom; isto je tako i ako se radi o ženi. Nešto…
-
I narav se proti nas urotila
August Šenoa klasik je naše književnosti. To nikada nitko nije doveo u pitanje. Rečenice pisca klasika svevremenske su. Sigurna sam da bi se Veliki August odrekao te titule samo kad bi se njegove ocjene mogle danas opisati kao prošle, kao nama nepoznate, kao one koje ne razumijemo. Ali, nažalost nije tako. Dobro za književnost, a loše za nas same. Posegnemo li za dnevničkim zapisima što ih je August Šenoa pisao…
-
Nezaboravak
„Eto, umrje, a da iza sebe ništa nije ostavila“, mrmljala je, na uho ženi do sebe, prva susjeda pokojne Marije. Hodala je, uz stotinjak ostalih duša, u pogrebnoj povorci koja se kretala prašnjavim makadamom; cestom kojoj su mještani referendumom izborili pravo na ostanak. Šuti, gluvo bilo, opominjala je ženu koja mrmlja žena koja je bila prisiljena, mjestom zauzetim u sporoj koloni, komentare slušati. Gledala je u vrh svojih tijesnih crnih…
-
Na početku bijasmo – Mi
Nekako mi se čini da u posljednje vrijeme imamo potrebu reći da je sve započelo s nama. Namjerno prešućujemo one koji su bili prije nas, one koji su pokrenuli časopise, utemeljili odjele u bolnicama, izborili se za osamostaljene pojedinih odsjeka na fakultetima. Umrle, iako su bili veliki pjesnici i veliki ljudi, ne spominjemo ni uz pojedine obljetnice. Žive ne pozivamo na svečanosti priređene „povodom“. Plašimo se da će nam izjavom…
-
DŽEPNO ZRCALO
Kad sam ja bio mlad, mladići su služili vojsku. U vojsci bi dobili uniformu, a njezin dio činila je i kapa sa zvijezdom. Zvijezda je bila metalna, a na kapu se pričvršćivala uz pomoć vijka koji se zavrtao na unutarnjoj strani kape. Na tom vijku nalazilo se ono zbog čega sve ovo i govorim. Ondje je pisalo: IKOM. To je značilo «Industrijska kovnica Orešković Marko», što će poslije postati «Industrijska…
-
Koliko je sto manje pet?
o ljubavi prema lektiri ili samo bez statistike molim Poznavala sam i poštovala, ali i voljela, pisca koji je, kao rijetko koji drugi iz naše branše, uživao u književnim susretima sa školskom djecom. Nakon povratka iz Gospića, Metkovića, Rovinja ili Zadra, on bi mi – uz kavu – prepričavao svoje doživljaje i citirao najzanimljivija učenička pitanja. Činio je to sporo, strpljivo i polako. Glasom je oponašao krajolik u kojemu smo…
-
Nedjeljni ručak kod punice
Ovih dana, u nekoliko se medija, spominjalo moje pojavljivanje na „društvenim mrežama“ i uređivanje bloga. Često se i sama propitujem o razlozima vlastita okretanja novim prostorima. Što mi je pokazalo jednogodišnje uređivanje vlastite stranice na fb i dvomjesečni rad na blogu? Jednostavno, pokazali su mi da je granica između visoke i niske, lake i teške, zabavne i ozbiljne književnosti vrlo krhka. I da se razgovori o književnim „amaterima“ i književnim…
