Category / Utorak / Svoj svome

Pavlovi feljtoni

    Loading posts...
  • Sito

    Književna djela zastarijevaju. Sasvim je očito da danas teže čitamo Mažuranića nego Šenou, teže Šenou nego Matoša i teže Matoša nego nekoga našeg suvremenika. Uzroci toga zastarijevanja obično se traže u temi teksta, pa onda u likovima i svjetonazoru. Ali, isto tako bi se moglo ustvrditi da djela postaju anakronična zbog onoga svog aspekta po kojem i jesu najviše književna, to jest zbog svoje slikovitosti. Jer, one metafore, one metonimije…

  • Stranice polivene kavom

    U potrazi za jednim dokumentom, jutros sam naišla na svoj intervju dan ženskom časopisu. Stranice su nemarno istrgnute. I umrljane. Polivene kavom. Vjerojatno sam i tada, kao što sam mislila i prije, a i poslije ću, bila sigurna kako ću u skoro vrijeme odvojiti nekoliko dana i sve te razgovore za novine i časopise, uredno, poštujući kronologiju, složiti u fascikle. Još to nisam učinila. Razgovor je iz prosinca 2002. Mlada…

  • Ključanica

    Lako bih se mogao složiti s onima koji tvrde da je Marinkovićev Zagrljaj najbolja priča koja je ikad napisana na hrvatskom jeziku. Jer, doista, nastao je taj tekst prije šezdesetak godina, a još je i sad podjednako svjež, aktualan i provokativan kao i prvoga dana. Samo me jedna stvar u vezi s njim muči: postoje u toj noveli neki pojmovi iz zbilje koji više nisu sami po sebi razumljivi. Eto,…

  • Gljiva

    Postoje mislioci koji svoje stavove o umjetnosti vole uobličiti u efektne aforizme. Tako je jedan od njih rekao otprilike ovako: Onaj tko je prvi usporedio ženu s ružom bio je genij, a onaj tko je to učinio drugi, bio je budala. Dobro vidim sve nedostatke te tvrdnje, ali sam svejedno u iskušenju da u nju povjerujem. Razlog je u tome što sam se kroz život često susretao s metaforama koje…

  • Lavor

    Nedavno sam, u potrazi za nekakvim podatkom, listao novine iz ranih šezdesetih godina XX. stoljeća. O osjećaju koji čovjeka prožima dok iz daleke budućnosti motri prošlost koja je bila i njegov život, moglo bi se naširoko govoriti. Ali, ja se u to neću upuštati, nego ću kazati nešto o pjesmici na koju sam u tim novinama slučajno nabasao, a potom se nad njom zamislio. Novine su, naime, bile nedjeljne, pa…

  • Tepihklofer

    Jedan od većih problema suvremenoga svijeta svakako su alergije: kažu da od njih pati već oko trideset posto stanovništva. A što je najgore, tom porastu broja alergija ne zna se uzrok, pa se ne zna ni kako ih treba suzbijati. Upravo zato, moguće su različite pretpostavke o podrijetlu alergija, pa i sasvim amaterske i neznanstvene poput ove koju ja ovdje mislim ponuditi. Ipak bit ću oprezan, pa se neću upuštati…

  • Srce

    Kad sam pošao u gimnaziju, prvi put sam se susreo s petrarkističkom poezijom. I, moram vam reći da sam s njom imao priličnih poteškoća. Ne zato što mi se pjesme ne bi sviđale, nego zato što mi se činilo da ja nisam dovoljno pametan da ih na pravi način razumijem. Imao sam, naime, dojam da ja svojim čitanjem unizujem te tekstove i razbijam njihovu čaroliju. A sve to zato što…

  • Brod od papira

    Jedna od najpoznatijih pjesama Arthura Rimbauda zove se Pijani brod. Prilično je duga, pa ima i nekakvu fabulu: u njoj se pripovijeda o brodu koji je odlutao izvan uobičajenih plovnih putova, pa je njegova posada doživjela svakakve opasnosti i neočekivana otkrića. Obično se tvrdi da se u tome tekstu na simboličan način govori o pustolovini i potrazi za novim svjetovima. No, postoji i drugo tumačenje, koje kaže da je tu…

  • Tramvajska karta

    Još ima živih svjedoka koji se sjećaju vremena kad su na Trgu i na Frankopanskoj visjele plave ploče s bijelim slovima na kojima je pisalo tramway, a ne tramvaj. Dapače, imamo o toj pojavi i književno svjedočanstvo: Pero Kvesić napisao je davno odličnu priču pod naslovom Tramway-story, gdje se poigrao upravo tim čudnim načinom pisanja. Doduše, takve su ploče bile zaostatak iz nekih još starijih vremena, ali su ipak imale…

  • DŽEPNO ZRCALO

    Kad sam ja bio mlad, mladići su služili vojsku. U vojsci bi dobili uniformu, a njezin dio činila je i kapa sa zvijezdom. Zvijezda je bila metalna, a na kapu se pričvršćivala uz pomoć vijka koji se zavrtao na unutarnjoj strani kape. Na tom vijku nalazilo se ono zbog čega sve ovo i govorim. Ondje je pisalo: IKOM. To je značilo «Industrijska kovnica Orešković Marko», što će poslije postati «Industrijska…